Nakon objave, Netscape je okupio skupinu stručnjaka na sastanku na kojem je nastao izraz "open source". Na tome povijesnom sastanku, sudionici su se složili oko principa softverske slobode, i uspjeli su je pomiriti s razvojem komercijalnog softvera. Tako je, 8. aprila 1998. godine, osnovana Inicijativa za otvoreni kod, Open Source Initiative.

Na tome "Sumitu slobodnog softvera" sastali su se osnivači najpoznatijih otvorenih softverskih projekata, od Linusa Torvaldsa, autora slavnog Linuxa, do Paula Vixieja, čovjeka koji je osnovao prvu udrugu za sprečavanje zlorabljenja e-maila.

Deset godina kasnije, slobodni softver i otvoreni kod doista su se raširili, i može ih se pronaći na sve strane, od mnoštva državnih i institucionalnih sustava koji rade na Linuxu, pa sve do posve komercijalnih proizvoda kao što je najnovije Amazonovo čedo Kindle. No, daleko od toga da se ostvario ideal otvorenosti: dominantni operativni sustavi na tržištu još uvijek su proprijetarni, a mnogi ljudi ne usude se okrenuti slobodnom softveru jer ga ne poznaju ili se boje da ga neće moći koristiti. Pa, što sada, deset godina kasnije, neki od onih koji su bili na prvom Sumitu misle o položaju open sourcea?

Christine Peterson, koja je i skovala izraz "open source", kaže kako je lijepo što se otvoreni softver i dalje širi. Također joj se sviđa i što sve više ljudi shvaća kao softver ne mora biti nužno ili/ili: moguće je koristiti i jedno i drugo.

No, kaže ona, bilo je slučajeva kad su pojedini ljudi nastojali prisvojiti otvoreni softver, a to nije dobro. "Moramo ojačati svoju podlogu. Bolje bih se osjećala kad bi licenciranje otvorenog koda imalo čvrste osnove kad se radi o zaštiti korisnika."

Peterson također smatra da je potrebno stvoriti snažniju udrugu koja bi predstavljala otvoreni kod u poslovnoj i političkoj zajednici. U sljedećih deset godina, željela bi vidjeti bolje obrazovanje korisnika i snažniju predstavljenost OSI zajednice u javnosti. Kako sama kaže: "Zajednici u tom području treba pomoć. Dobar kod nije dovoljan."

Larry Augustin, čovjek koji stoji iza SourceForgea, u velikoj se mjeri slaže sa svojom kolegicom. Smatra da je potrebno ojačati prisutnost otvorenog koda na "desktop tržištu", tj. među pojedinačnim i privatnim korisnicima. Najveći uspjeh na tome području postigao je otvoreni internet preglednik Firefox, no, kaže Augustin, "treba nam još toga". Velike korake u tome smjeru pravi OpenOffice, otvorena, slobodna i besplatna alternativa Microsoftovom uredskom paketu, koja se približava zalogaju od 10% tržišta.

No, Augustin je optimističan što se tiče budućnosti otvorenog softvera: "Klinci sad već u srednjoj školi koriste Linux i drugi otvoreni softver. Cijela jedna generacija uči se očekivati da će dobiti otvreni kod."

Michael Tiemann, današnji predsjednik OSI organizacije, smatra kako se danas, otvoreni softver suočava s dva velika izazova: primjena antitrustovskih zakona, koja bi osigurala slobodu tržišta u pravom smsilu te riječi, te promjene u politici patentiranja, koje bi jednom zauvijek pokazale kako je patentiranje softvera pogrešno i trebalo bi posve nestati. Ta zamisao nije samo pusta tlapnja zanesenjaka: teorija o mehanizmu dizajna, koju su osmislili Leonid Hurwicz, Eric Maskin i Roger Myerson, dobila je Nobelovu nagradu za ekonomiju, govori upravo to: "kad su otkrića "sekvencijalna" (tako da se svaka inovacija oslanja na svoje prethodnike), zaštita patenta ne koristi inovaciji kao što je to slučaj u statičnom okruženju. Zapravo, i društvo i sami inovatori bili bi u boljem položaju bez takve zaštite."

Teimann je optimističan i kad se radi o budućnosti: za sljedećih deset godina, on očekuje da će se kod svih punoljetnih podrazumijevati računalna pismenost, onako kako se danas podrazumijeva tekstualna pismenost. A to će se ostvariti upravo kroz otvoreni softver – osobito kroz projekte jeftinih i dostupnih računala kao što su XO laptop ili EEE, koji dolaze opremljeni slobodnim softverom.

BH Telecom